Tanja Maltar Okun

Prezentacija kojom se usvajaju nastavni sadržaji Prirode 5. razreda. Cjelina: Od čestice do galaksije. Pojašnjen je položaj Zemlje u Sunčevu sustavu  Zemljin satelit i njegov utjecaj na razine mora i njegove mijene  zviježđa  galaksija i tehnologija kojom se prate promjene na nebu.


Gotov materijal

PRIRODA 6 - SUNČEV SUSTAV, ZVIJEZDE, GALAKSIJE

suncev-sustav

Leopoldina Vitković

 tk pa reagiraju na jedva primjetne promjene u atmosferi. Jako su osjetljivi na zagađenja. Lišajevi su i do 100 puta osjetljiviji na onečišćenja atmosfere od biljaka. Stoga su lišajevi bioindikatori. Ukoliko u nekom mjestu ima lišajeva znači da je zrak čist.




Istraživačko pitanje:

 Je li zrak u tvom kraju zagađen ili čist?

Pretpostavka:




Tijek istraživanja: 

Izađi  na teren i promotri ima li u tvom mjestu na drveću lišajeva. Fotografiraj ih i odredi o kojim se vrstama radi.

Prebroji koliko stabala ima određene vrste lišajeva. Grafički prikaži rezultate.

Priručnik za određivanje vrsta lišajeva

http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/Prirucnici/Lisajevi/Partl-Lisajevi_Prirucnik.pdf




Formular za kartiranje

http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/Prirucnici/Lisajevi/Lisajevi_Formulari.pdf

Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

Jesi li pronašao lišajeve?
Koje vrste lišajeva si pronašao/la?
Koliko stabala je imalo lišaj?
Što zaključuješ je li zrak u tvom mjestu zagađen ili čist?
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku?

Istraži je li zrak u tvom kraju zagađen

lisajevi

Istražite kakvi su bili prvobitni uvjeti na Zemlji

Koji plin nastaje erupcijom vulkana? 

Ovaj plin bio je tisuću puta zastupljeniji u praatmosferi nego što je to danas?

Istraži kakvi su bili prvobitni uvjeti na Zemlji

Istraživačko pitanje:

 Koji plin nastaje erupcijom vulkana  te je bio tisuću puta zastupljeniji u praatmosferi nego što je to danas?

Pretpostavka:

Materijal: 6 šalica brašna  2 šalice soli  4 žlice ulja  2 šalice vode  ocat   soda bikarbona  staklenka  kadica  tinjajuća treščica

Tijek istraživanja:

Tijek istraživanja: 

Pomiješaj sljedeće sastojke: 6 šalica brašna  2 šalice soli  4 žlice ulja i 2 šalice vode.  Smjesa treba biti glatka i čvrsta (možeš dodati više vode  ako je potrebno) napravi tijesto za izradu vulkana.  Uzmi malu plastičnu bocu od soka ili (bolje) staklenu bočicu sa širokim otvorom  u nju stavi sodu   omotaj ju tijestom i  oblikuj vulkan. Nemoj prekrivati otvor boce  pazi da tijesto ne padne u nju. Napuni bocu s 100 - 200 ml tople vode i dodaj malo crvene tinte (možeš dodati vode prije modeliranja tijesta ali voda se ne smije ohladiti). Dodaj 2 žlice sode bikarbone u tu tekućinu. Usipaj ocat u bočicu. Vulkanu prinesi tinjajuću treščicu.




Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

Što se dogodilo s tinjajućom treščicom?
Koji plin je nastao kemijskom reakcijom sode bikarbone i octene kiseline?
Što misliš zašto je koncentracija tog plina u praatmosferi bila velika?
Zašto je koncentracija tog plina puno manja nego što je bila u praatmosferi?
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?




Prvobitni uvjeti na Zemlji 

vulkan

Kukci su razdvojena spola i razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom. Nakon oplodnje razvija se ličinka kukca koja (ovisno o vrsti) prolazi preobrazbu kako bi se razvila u odraslu jedinku. Razlikujemo dva oblika preobrazbe – potpunu i nepotpunu preobrazbu.
Tijekom nepotpune preobrazbe nedostaje stadij kukuljice. Ličinka se nekoliko puta presvlači dok jedinka ne postigne zrelost.
Kod potpune preobrazbe ličinke neko vrijeme žive slobodno  a zatim se začahure i u obliku kukuljice provedu određeni dio vremena.




Istraži razvojni ciklus crva brašnara

 Istraživačko pitanje:

Hoće li se iz ličinke odmah razviti kukac?

Pretpostavka:

Tijek istraživanja: 

U trgovini za lov i ribolov kupi ličinke crva brašnara. Stavi ih u terarij ili u staklenku kojoj si izbušio čep. Promatraj razvoj. Bilježi svoja opažanja.

Fotografiraj uočene promjene.




Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

1. Što se razvilo iz ličinke?

2. Nakon koliko dana si uočio prvi put promjenu?

3. Nakon koliko dana si uočio drugi oblik ličinke?

4. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?




Razvojni ciklus crva brašnara

preobrazba

S donje strane lista paprati nalaze se  sporangij. Istresi spore iz sporangija na malo treseta.Ttreset stavi u plitku posudu i prelij ga vodom  zatim ga prekrij staklom ili čistom posudom okrenutom naopako. Redovito održavaj vlažnost.

Niknut će okruglaste biljčice - protaliji  na kojima su rasplodni organi. Ako održavaš ispravnu vlažnost  doći će do oplodnje  pa će iz protalija izrasti prepoznatljiva paprat.

Istraži što će se razviti iz spore paprati

 Istraživačko pitanje:

 Razvija li se odmah iz  spore nova paprat?

Pretpostavka:

Tijek istraživanja: 

S donje strane lista paprati nalaze se  sporangij. Istresi spore iz sporangija na malo treseta.Ttreset stavi u plitku posudu i prelij ga vodom  zatim ga prekrij staklom ili čistom posudom okrenutom naopako. Redovito održavaj vlažnost.

Promatraj nekoliko tjedana.

 Niknut će okruglaste biljčice - protaliji  na kojima su rasplodni organi. Ako održavaš ispravnu vlažnost  doći će do oplodnje  pa će iz protalija izrasti prepoznatljiva paprat.




Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

1. Kako se zovu okruglasta tjelešca koja nastaju iz spore?

2. Što se to nalazi na okruglim tjelešcima?

3. Što se razvilo iz okruglih tjelešaca?

4. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Razmnožavanje paprati 

spore

Cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija. To masovno razmnožavanje oboji površinu vode zeleno  a u posebnim slučajevima plavo ili crveno  voda postaje mutna i puna sluzave mase.

Istraži utječu li deterdženti i gnojiva na rast algi u vodi

 Istraživačko pitanje:

Potiču li  gnojiva i deterdženti rast algi u vodi ili  ih smanjuju?




Pretpostavka:

Potreban materijal: 8 epruveta  deterdžent  gnojivo  voda iz jezera

Tijek istraživanja: 

U sve epruvete stavi jednaku količinu vode iz jezera. Dodaj različite koncentracije gnojiva i deterdženta i pratiti rast algi kroz dva tjedna.

Epruvete označi rednim brojevima (0-8.)

Jednu epruvetu označi 0 – to je kontrolni uzorak  u nju ne treba dodavati niti  gnojivo niti deterdžent.




U epruvetu br.1 stavi 1 kapljicu gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).

U epruvetu br. 2 stavite 2 kapi gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).

U epruvetu br. 3 stavite 3 kapi gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).

U epruvetu br. 4 stavite 4 kapi gnojiva za cvijeće (razriieđenog prema uputama proizvođača).




U epruvetu br.5 stavi 1 kapljicu razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavite 1 ml deterdženta).

U epruvetu br. 6 stavite 2 kapi razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavi 1 ml deterdženta).

U epruvetu br. 7 stavite 3 kapi razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavi 1 ml deterdženta).

U epruvetu br. 8 stavite 4 kapi razrijeđenog deterdženta (na 0 5 l vode stavi 1 ml deterdženta).




Ukoliko promjene ne vidiš golim okom promotri uzorke pod mikroskopom.  

Grafički prikaži utjecaj gnojiva i deterdženta na brojnost algi.

Na os x unesi koncentraciju deterdženta / gnojiva izraženu u kapima  a na os y unesi vrijednosti koje se odnose na brojnost algi izražene skalom od 1-4 (gdje označava 1- najmanje algi  a 4- najviše algi).

Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

U kojim epruvetama ima najviše algi?
U kojim epruvetama ima najmanje algi?
Kako se mijenja brojnost algi s porastom koncentracije gnojiva i deterdženta?
Istraži što se to nalazi u gnojivima i deterdžentu i kako te tvari utječu na rast algi?

5. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?




Utječu li deterdženti i gnojiva na rast algi u vodi?

cvjetanje-voda

Mineralne tvari nastaju razgradnjom uginulih organizama. Te mineralne tvari u tlu su potrebne za rast biljaka. O količini mineralnih tvari ovisi plodnost tla. 

Istraži koje su mineralne tvari iz tla potrebne za rast biljke?

Istraživačko pitanje:

Koja je uloga pojedinih mineralnih tvari pri rastu biljaka?

Pretpostavka:




Materijal: kalcijev sulfat   kalcije fosfat  magnezijev sulfat  kalijev nitrat  željezov  klorid  natrijev klorid (kuhinjska sol)  destilirana voda  sjemenke  posudice za uzgoj bilja




Tijek istraživanja: 

Sjemenke graha (ili neke druge biljke) ostavi preko noći u vodi kako bi nabubrile. Zatim ih posadi u oprani pijesak.  Pijesak nema nikakvih hranjivih tvari pa je pogodan za ovo istraživanje. Moraš imati 8 posudica  u svaku zasadi po par sjemenki. Svaku posudicu ćeš zalijevati otopinom kojoj će nedostajati neki mineral. Na posudicu zalijepi etiketu na kojoj piše koji mineral nedostaje.

Jednu posudu zalijevaj sa svim mineralima – to će biti kontrolna posuda.




Priprema otopina s mineralnim tvarima

Kontrolna otopina 

1 g kalcijevog sulfata

1 g kalcijevog fosfata

1 g magnezijevog sulfata

3 g kalijevog nitrata

0 02 g željezovog  klorida

0 2 g natrijevog klorida (kuhinjske soli)




Ove mineralne tvari otopi u 4 l destilirane vode.




Otopina bez magnezija

Umjesto magnezijevog sulfata stavi 0 5 g kalijevog sulfata.

Otopina bez kalcija

Umjesto kalcijevog sulfata stavi 1 g kalijevog sulfata. A umjesto kalcijevog fosfata stavi 3 g natrijevog fosfata.




Otopina bez željeza

Dodaj 0.01 g željezovog  klorida.

Otopina bez kalija

Umjesto kalijevog nitrata stavi 2 g natrijevog nitrata.

Otopina bez fosfora

Umjesto kalcijevog fosfata stavi 0 5 g kalcijevog nitrata.

Otopina bez dušika

Umjesto kalijevog nitrata stavi 2 g kalijevog klorida

Otopina bez sumpora

Umjesto kalcijevog sulfata stavi 0 5 g kalcijevog klorida  a umjesto magnezijevog sulfata stavi 1 g magnezijevog klorida.




Biljke zalijevaj pripremljenim otopinama. Promatraj i bilježi svoja opažanja.

Fotografiraj uočene promjene tijekom istraživanja.




Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

1. Kako je napredovala biljka koju si zalijevao/la kontrolnom otopinom? Objasni.

2. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez magnezija? Objasni.

3. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez kalcija? Objasni.

4. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez željeza? Objasni.

5. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez kalija? Objasni.

6. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez fosfora? Objasni.

7. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez dušika? Objasni.

8. Što si uočio/la  kod biljke koju si zalijevao/la otopinom bez sumpora? Objasni.

9. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Koje su mineralne tvari iz tla potrebne za rast biljke?

mineralne-tvari-potr

 t>Kvasac je jednostanična gljivica. 

Veličina stanice kvasca ne prelazi 6 do 8 mikrometara.
Kockica od 1 cm teži oko 1 g i sadrži više od 10 milijardi živih stanica kvasca!
Jedan gram biomase kvasca sadrži oko 20.000.000.000 (dvadeset milijardi) kvaščevih stanica.

Znanstveno ime najpoznatijeg soja kvasca je Saccharomyces cerevisiae. “Saccharomyces” dolazi od grčke riječi i znači “šećerna plijesan”. “Cerevisiae” na latinskom znači “od piva”. Saccharomyces cerevisiae je soj kvasca koji ima sposobnost razmnožavanja pupanjem. To je mikroorganizam koji je odgovoran za najuobičajeni tip vrenja.

Vjeruje se da je prvotno izoliran s opne bobice grožđa (može se vidjeti kao tanka bijela prevlaka na opnama plodova tamnijeg voća kao što su šljive – nalazi se u vosku kutikule). Jedan je od najproučavanih organizama u molekularnoj biologiji i biologiji stanice. 




Istraži zašto se stvaraju rupice u tijestu

 Istraživačko pitanje:

 Zašto se stvaraju rupice u tijestu? Što nastaje metabolizmom kvasca?

Pretpostavka:

Materijal: boca

 Zašto se stvaraju rupice u tijestu? 

Moramo li sjemenku pravilno okrenuti kako bi korijen rastao prema dolje, a stabljika prema gore?

Pretpostavka:

Materijal: staklenka, spužva/vata , sjemenke graha

Tijek istraživanja:

Nekoliko sjemenki graha stavi preko noći u vodu. Prozirnu staklenku napuni vatom ili spužvom. Vatu / spužvu navlaži. Nabubrene sjemenke stavi između stakla i vate. Svaku sjemenku stavi u drugačiji položaj. Promatraj položaj korijena i stabljike prilikom rasta. Bilježi svoja opažanja.

 

 

Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

1.Kod kojih sjemenki je korijen rastao prema dolje, a stabljika prema gore?

Moramo li sjemenku pravilno okrenuti kako bi korijen rastao prema dolje, a stabljika prema gore?
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Priroda